NOVA KNJIGA MONS. ANTE ORLOVCAU

NOVA KNJIGA MONS. ANTE ORLOVCAU nakladi Župe Presv. Srca Isusova Šurkovac upravo je izašla iz tiska (28.3.2022.) knjiga: Anto Orlovac, Stradanje sanskih katoličkih župa u Drugome svjetskom ratu (1941.-1945.), Banja Luka – Šurkovac 2022., 23,5 x 16 cm, meki uvez, 346 stranica.Recenziju je napisao prof. dr. fra Velimir Blažević.Knjiga ima dva dijela. U prvome dijelu, na stotinjak stranica, ukratko su prikazane župe: Prijedor, Sanski Most, Sasina, Stara Rijeka, Stratinska i Šurkovac (Volar) sa svojim župnicima u razdoblju Drugog svjetskog rata.

Nova knjiga dr. Ante Orlovca: STRADANJE SANSKIH KATOLIČKIH ŽUPA U DRUGOM SVJETSKOM RATU (1941.-1945.)Nedavno je župa Presvetoga Srca Isusova u Šurkovcu objavila knjigu STRADANJE SANSKIH KATOLIČKIH ŽUPA U DRUGOM SVJETSKOM RATU (1941.-1945.). Tim povodom postavili smo nekoliko pitanja njezinu autoru dr. Anti Orlovcu, svećeniku iz Banje Luke. Molimo Vas predstavite nam ukratko svoju novu knjigu. O kojim župama se radi?Riječ je o župama Bihaćkog dekanata koje su smještene uz rijeku Sanu (drugi dio ih je nekako raspoređen uz rijeku Unu), pa sam ih zato nazvao sanski“. U vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća bilo ih je 6, a nakon toga rata osnovane su u tome kraju još dvije. Te uvjetno rečeno „sanske“ župe o kojima je ovdje riječ jesu: Prijedor, Šurkovac, Stara Rijeka, Sanski Most, Sasina i Stratinska, a kasnije su tu osnovane još dvije župe: Ljubija i Ravska. Valja odmah reći da je to područje koje je podnijelo najteža stradanja u tome ratu, ali i u vrijeme velikosrpske agresije na BiH i u Domovinskom ratu. O kojem se području radi, vidi se iz karte na koricama.

Kad smo već kod korica što znače slike petorice svećenika složenih u obliku križa na zadnjoj stranici korica?Te slike nisu tamo slučajno stavljene i imaju svoju snažnu poruku. Riječ je o čak petorici župnika tih „sanskih“ župa koji su ubijeni od 1942. do 1945. godine, od kojih su dvojica bila prijedorski župnici: mons. Josip Kaurinović, ubijen u napadu partizana na Prijedor 1942. i vlč. Josip Böckmann, strijeljan od partizana 1945. Ostala trojica su franjevci: fra Danijel Briševac, župnik župe Stratinska, ubijen od četnika 1944., fra Luka Tešić, župnik u Sasini (strijeljan od partizana 1944.), te fra Miroslav Buzuk, njegov nasljednik u istoj župi, također strijeljan od partizana 1945. To su bili vjerni pastiri koji su živjeli, djelovali i umirali sa svojim vjernicima, sa svojim narodom.

Knjigu ste posvetili: „U spomen svećenicima koji su položili svoje živote u 20. stoljeću vršeći svećeničku službu u ‘sanskim’ župama fra Alojziju Atliji, vlč. Josipu Böckmannu, fra Danijelu Briševcu, fra Miroslavu Buzuku, vlč. Ivanu Grgiću, mons. Josipu Kaurinoviću, vlč. Tomislavu Matanoviću i fra Luki Tešiću te još dvojici prerano preminulih od posljedica teškoga zlostavljanja preč. Ilji Arloviću i vlč. Stipi Šošiću“.

Tko su preostala petorica svećenika koje ovdje navodite?Riječ je o petorici svećenika koji su djelovali u tim istim „sanskim“ župama gotovo pola stoljeća kasnije, a ubijeni su u vrijeme Domovinskog rata. To su: fra Alojzije Atlija, iz Stare Rijeke, u vrijeme rata umirovljeni svećenik, koji je preminuo uslijed zlostavljanja u svom samostanu na Petrićevcu u Banjoj Luci 1995. godine, zatim vlč. Ivan Grgić, mladi župnik župe Ravska, ubijen od velikosrpskih snaga 1992., vlč. mr. Tomislav Matanović, također mladi župnik svoje rodne župe Prijedor, ubijen sa svojim roditeljima ujesen 1995. Preostala dvojica su podnijela strahovita zlostavljanja u logorima u Sanskom Mostu, Prijedoru, Omarskoj i na Manjači, no ipak su preživjeli, ali su kasnije ipak prerano umrli od posljedica tih teških zlostavljanja. To su: župnik i dekan u Staroj Rijeci preč. Iljo Arlović i župnik u Ljubiji u vrijeme toga rata vlč. Stipo Šošić. O njima ovdje nije riječ, jer nisu stradali u vrijeme koje obrađuje ova knjiga. No nekima od njih napisao sam poseban životopis, kao primjerice vlč. Grgiću i preč. Arloviću, te Matanoviću (zajedno s Kaurinovićem i Böckmannom. Dakle, u tim „sanskim“ župama mučenički je završilo svoj životni svećenički put čak deset svećenika u 20. stoljeću, po pet u oba rata, i to u razdoblju od samo malo više od pola stoljeća (od 1942. do 1995.). Ovi nam podatci rječito govore o razmjerima stradanja tih župa, njihovih vjernika i svećenika.Vaša opsežna knjiga od gotovo 350 stranica govori, i to većim dijelom, o stradanju vjernika laika u tim župama.Točno. Knjigu sam podijelio u dva dijela. U prvom je u kraćem pregledu riječ o životu i stradanju 6 „sanskih“ župa u Drugom svjetskom ratu, te njihovih župnika, i to na temelju uglavnom do sada neobjavljenih dokumenata crkvene provenijencije. Valja istaknuti da ni drugih župnici u ovim krajevima u to vrijeme nisu bili pošteđeni velikih stradanja. Tako je župnik u St. Rijeci mons. Nikola Tojčić jedva izbjegao smrt, pa se zakratko sklonio u Banju Luku, a onda vratio u Ljubiju odakle je skrbio za svoje vjernike. Isto tako i njegov kapelan vlč. Josip Galešić, kao i župnik i kapelan susjedne župe Šurkovac, fra Bosiljko Gubić i kapelan fra Anđeo Ćurić. Za Tojčića je vezana i anegdota iz toga vremena: već se bilo pročulo da je i on ubijen, pa je tako objavio i sarajevski Katolički Tjednik, tako da su i neki svećenici prikazivali sv. mise za pokoj njegove duše, a onda se on nakon dva broja javio dopisnicom i javio uredništvu da je živ, ali zahvalio je za molitve, koje će njegovoj duši dobro doći. Kasnije je premješten u župu Dolina na Savi, a odatle je 1945. morao izbjeći i umro je u izbjeglištvu u Argentini, već u dubokoj starosti.U drugom, znato dužem dijelu knjige donosim popise s imenima i životnim podatcima do kojih sam uspio doći iz svih 6 tadašnjih župa i to abecednim redom župa, zatim istim redom naselja u župama, pa onda također prezimenȃ stradalih. Podatke sam višekratno provjeravao u župnim maticama gdje je to bilo moguće, a sadrže: prezime, ime, ime roditelja (eventualno i bračnog druga), mjesto i datum rođenja, je li civilna osoba ili pripadnik kakvih vojnih formacija, te mjesto i datum stradanja (ako je poznato), a također i način stradanja, ako je to zabilježeno u crkvenim maticama. Kod mnogih nisu dostupni svi ti podatci, ali svi su sigurno žrtve. Najveći je problem s onima, a takvih je izrazito mnogo, koji su u ratu i posebno na tzv. Križnom putu 1945. „nestali“, zapravo ubijeni, ali o tome nema pisanih tragova, nego svjedočenja preživjelih i rodbine. Unošeni su samo izravno ubijeni i stradali, a ne i oni koji su umrli od ratnih posljedica kao što su bolesti, posebno tifus, glad, hladnoća i sl. S njima bi broj žrtava bio znatno veći. Dakako, da ovaj broj nije konačan, a teško će se ikada i doći do svih. Zato molim sve koji imaju još nekih dopuna ili ispravaka da mi te podatke jave (najbolje preko svoga župnika), kako bismo napravili što točniji i potpuniji popis. U prikupljanju podataka velik su doprinos dali tamošnji župnici koji su 1990.-tih godina napravili popise na temelju sjećanja starijih ljudi i župnih matica.Sveukupno u tih 6 župa, po sadašnjim saznanjima bilo je 1857 žrtava toga rata. Po župama to izgleda ovako:

Prijedor 262

Sanski Most 412

Sasina 181

Stara Rijeka 471

Stratinska 195

Šurkovac 336.

Što Vas je potaknulo na taj mukotrpni rad? Koji Vam je bio cilj?

Prije svega ljubav prema istini i prema tim stradalim nedužnim ljudima, od kojih mnogi nemaju dostojan grob, a već im je i imena prekrio veo zaborava. Među njima ima i pravih mučenika u kršćanskom smislu, a sveti papa Ivan Pavao II. nas je često opominjao da ih ne zaboravimo, nego da im sačuvamo spomen. Ovo je pokušaj odgovoriti tome poticaju. U našoj biskupiji do sada smo objavili takve popise za 40-ak župa (od ukupno njih 48), jer tek kad imamo njihove popise i podatke, možemo učiniti sljedeći korak, istraživati tragove mučeništva i svetosti kod barem nekih od njih. Najviše je u tom području učinjeno za svećenike, za koje imamo više podataka nego za vjernike laike.

Mislim da je to u određenom smislu naše vraćanje duga njima, koji su nas svojom vjernošću Bogu i svome poslanju zadužili.

Hvala Vam na razgovoru.

Knjiga se može nabaviti kod župnika u Šurkovcu, kod autora u B. Luci ali i kod župnika u Sasini (što je važno za one koji dolaze u Sasinu).

Permanent link to this article: https://www.sasina.info/nova-knjiga-mons-ante-orlovcau/

Translate »